Vrsni znanstvenik između tradicije i inovacije

U Maloj dvorani Matice hrvatske održan je 14. prosinca znanstveni kolokvij u povodu obilježavanja 70. rođendana akademika Krešimira Nemeca, naslovljen Inovacija i tradicija. Za organizaciju kolokvija zaslužni su Odjel za književnost Matice hrvatske i Odsjek za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a posebno i nasljednice akademika Nemeca, izvanredne profesorice Lana Molvarec i Maša Kolanović, s Katedre za noviju hrvatsku književnost.

Krešimir Nemec u Matici hrvatskoj / Snimio Mirko Cvjetko

Predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran počašćen je što baš Matica ugošćuje ovakav događaj, osobito jer je Nemec, osim što je profesor, urednik, znanstvenik, vjerni pratilac hrvatske književne i kulturne scene, i istaknuti matičar. Uza sve nagrade koje je akademik Nemec za života dobio, danas je za rođendan od kolega i suradnika dobio studiozne analize i potvrdu da njegove knjige s lakoćom nalaze čitatelje i danas. Pročelnica Odsjeka za kroatistiku Evelina Rudan naglasila je da rado vraća dugove, a danas se u takvoj prilici našla pripremivši uvodnu riječ. Istaknula je koliko je Nemec važan za hrvatsku znanost o književnosti, koju je, kao i Odsjek za kroatistiku, svojim djelima učinio vidljivom doma, a i u svijetu. Za Nemeca kaže da je jedan od onih koji se po području novije hrvatske književnosti kretao onako kako se ljudi kreću po svom dnevnom boravku i koji naprosto vole hrvatsku književnost kojim god ona putovima išla. Pohvalama se pridružila i predsjednica Društva hrvatskih književnika Hrvojka Mihanović-Salopek.

Nakon pozdravnih riječi uslijedila je prva sesija. Prvo je izlaganje pripremila akademkinja Dubravka Oraić Tolić o tipovima žena i muškaraca u Leksikonu likova iz hrvatske književnosti Krešimira Nemeca. Ivana Drenjančević, docentica na Katedri za noviju hrvatsku književnost, okupljenima je ispričala priču o nastavi profesora Nemeca. Kada je prvi put slušala profesora Nemeca, odmah joj je bilo jasno zašto uživa kultni status, za njega tvrdi da je teško dosežan, ali uvijek prisutan profesor koji je plodonosnim radom na nekoj imaginarnoj znanstvenoj karti ucrtao i Zagreb. O studentskim danima s Nemecom osvrnuo se Ivan Bošković, umirovljeni redoviti sveučilišni profesor / znanstveni suradnik u trajnom zvanju. Za Nemeca tvrdi da je jedan od najvažnijih istraživača krležologije. Usto je među prvima upozorio da su tek rijetka imena stekla kanonski status na temelju unutarknjiževnih vrijednosti, a nekima je i odgođen na temelju političkih sklonosti. Ističe ga i kao vrsna proučavatelja opusa Ive Andrića.

Kolokvij su organizirali Odjel za književnost MH i Odsjek za kroatistiku
Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Drugu je sesiju otvorila Tatjana Jukić, redovita profesorica pri Odsjeku za engleski jezik i književnost. Auditorij je zaintrigirala provokativnim pitanjem o priči kao Andrićevoj gospodarici (usp. naslov Nemecove studije Gospodar priče: poetika Ive Andrića). Redovita profesorica pri Odsjeku za komparativnu književnost Cvijeta Pavlović nastojala je osvijetliti jedan aspekt Nemecova djelovanja koji nije toliko u fokusu – leksikografski rad. A izvanredna profesorica na Odjelu za strane jezike i književnost na Sveučilištu u Udinama Natka Badurina govorila je o romanu Ključ od velikih vrata Hinka Gottlieba te kako se taj zatvorski, znanstveno-fantastični, humoristično-satirični roman uklapa u romaneskno polje hrvatske književnosti. Pri analizi osvrnula se na djelo akademika Nemeca Povijest hrvatskog romana, koji je gotovo svim izlaganjima bio prohodna nit.

Izlaganjem o likovima u hrvatskoj književnosti fin de sièclea Tvrtko je Vuković, redoviti profesor na Katedri za noviju hrvatsku književnost, otvorio treću sesiju. Osvrnuo se na koncepcije lika kao naratološke kategorije i naglasio koliko je ta znanstvena okupacija profesora Nemeca utjecala na hrvatsku znanost o književnosti. Lana Molvarec nadovezala se na prethodno izlaganje i ispričala kakvu priču priča hrvatski roman te pritom naglasila kako je nemoguće baviti se takvom temom, a ne osloniti se na brojne studije profesora Nemeca. Maša Kolanović istaknula je važnost Nemecove povijesti za njezino obrazovanje i za književnu kroatistiku. Ipak, riječ je o prvoj velikoj sintezi koja obuhvaća spekulacije o počecima romana i tada tekuće suvremenosti, koja joj je i danas neizostavna znanstvena lektira. Svoje je izlaganje redovita profesorica s Umjetničke akademije u Osijeku Helena Sablić Tomić posvetila odnosu Krleže i Andrića. Svečanost je uveličala i profesorica s Ljubljanskog fakulteta Vesna Požgaj-Hadži s nekoliko pozdravnih riječi.

Na kraju je riječ dobio sam slavljenik, koji je priliku iskoristio za vraćanje duga akademskim velikanima na čijim ramenima počiva – Frangešu, Šicelu, Lasiću i Žmegaču. Svima je zaželio uspješno bavljenje hrvatskom književnom scenom citirajući Ivu Andrića: „Sve su Drine ovog svijeta krive; nikada se one neće moći sve ni potpuno ispraviti; nikada ne smijemo prestati da ih ispravljamo.“